Putem Europskog zelenog plana obvezali smo se na postizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine. Očekuje se da će zelena tranzicija već do 2030. dovesti do neto smanjenja najmanje 55 % emisija stakleničkih plinova.

Tako ambiciozne ciljeve nije moguće postići uz samo nekoliko velikih promjena; bit će potrebna optimizacija svakog detalja naših života i poslovanja. Jedna od tih naizgled malih, beznačajnih stvari su premazi za građevinske strojeve.

Preduvjet za poboljšanje je poznavanje trenutnog stanja. Utjecaj svakog proizvoda ili procesa na okoliš najjednostavnije je procijeniti putem metode procjene životnog ciklusa (LCA - Life Cycle Assessment), koja ocjenjuje njegov utjecaj na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa. Kod poslovanja između poduzeća, koja uključuju premaze za građevinske strojeve, uobičajeno je i standardizirano da dionici u vrijednosnom lancu provode LCA do vlastitog izlaza, uzimajući u obzir podatke za unos sirovina i usluga.

Jedna od objavljenih studija o biološki obnovljivim premazima za poljoprivredne i građevinske strojeve.

Utvrđeno je da vađenje i proizvodnja sirovina predstavljaju značajnu glavninu emisija premaza na vratima proizvođača. Sam postupak proizvodnje premaza i sve vrste transporta zajedno imaju znatno manji utjecaj na okoliš. Stoga je logično pitanje možemo li upotrijebiti drugačije, ekološki prihvatljivije sirovine.

Općenito je prvo riješenje recikliranje, ponovna upotreba već korištenih sirovina i time prelazak na kružno gospodarstvo. U industriji premaza ponovna upotreba sirovina iz već nanesenih proizvoda gotovo je nemoguća, a svakako besmislena. Za odvajanje premaza od substrata potrebno je više ulaganja nego što bi se recikliranjem dobilo korisnih sirovina. Međutim, industrija premaza svejedno može prijeći na kružno gospodarstvo. Riješenje nije u kruženju više ili manje prerađenih sirovina, već u upotrebi veziva iz biološki obnovljivih izvora i njihovom recikliranju kroz prirodni ugljikov ciklus.

U poduzeću Helios TBLUS nastojimo poboljšati našu ekološku učinkovitost i izgraditi ugljično neutralnu budućnost u okviru naše inicijative „Obvezujemo se na zeleno“.

Mnogi bi ovo nazvali znanstvenom fantastikom, no nije tako. Helios TBLUS je u proteklom desetljeću bio uključen u europske projekte koji su istraživali mogućnost proizvodnje i upotrebe premaza od biološki obnovljivih izvora, konkretno algi. Naravno, radilo se uglavnom o laboratorijskim istraživanjima na relativno niskoj razini tehnološke spremnosti (TLR). No razvoj se nije zaustavio na toj razini.

Ove smo godine na znanstvenim skupovima i u najvažnijim znanstvenim i stručnim publikacijama predstavili studiju koja dokazuje da je moguće izraditi premaz za poljoprivredne i građevinske strojeve od veziva sintetiziranog unutar poduzeća iz potpuno biološki obnovljivih izvora. Pokazali smo da je takav premaz po svim svojstvima ekvivalentan premazu od klasičnih sirovina dobivenih iz nafte. Upotrijebili smo sirovine koje ne potječu iz izvora hrane i stoga ne ugrožavaju opskrbu hranom, koje su sigurne jer, poput sirovina dobivenih iz nafte, podliježu Uredbi REACH i koje pružaju vezivo koje nije biorazgradivo te je stoga prikladno za najzahtjevnije uvjete izloženosti. Vezivo je dostupno na tržištu.

A aktivnosti na području premaza za građevinske strojeve iz biološki obnovljivih izvora nisu završile studijama. U redovnoj proizvodnji za neke od naših najprodavanijih suvremenih premaza za poljoprivredne i građevinske strojeve upotrebljavamo sirovine iz (djelomično) biološki obnovljivih izvora, sve dok to ne predstavlja značajno povećanje troškova.

Tipični primjer je epoksidni temeljni premaz KANSAI PRIMER EP 11-26, koji u vezivu sadrži do 25 % ugljika iz biološki obnovljivih izvora. Za druge premaze, kod kojih bi zamjena sirovina uzrokovala zamjetnu promjenu cijene, zainteresiranim kupcima pružamo posebne izvedbe naših proizvoda s povećanim udjelom biološki obnovljivih sirovina. Ti su premazi nedavno bili predstavljeni na IKI simpoziju, u organizaciji grupe KANSAI HELIOS u Kölnu u Njemačkoj.

A što je sa smanjenjem emisija premaza u fazama životnog ciklusa nakon što napuste proizvodnju? Nanošenje premaza energetski je izuzetno zahtjevno i u načelu ima znatan utjecaj na okoliš. Razvojne aktivnosti također su usmjerene u smanjenje temperature stvrdnjavanja premaza i tako smanjenje potrošnje energije tijekom faze primjene.